Dosadašnje spoznaje vezane uz najčešće zdravstvene probleme građana Republike Hrvatske, prehrambene preferencije učeničke populacije te prioriteti i ciljevi Školske sheme u predstojećem šestogodišnjem razdoblju provedbe

Debljina predstavlja vrlo važan promjenjiv zdravstveni rizik za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti (dalje u tekstu: KNB) od kojih danas u Republici Hrvatskoj obolijeva i umire više od 90% ljudi. Prema Europskoj strategiji za prevenciju i kontrolu kroničnih nezaraznih bolesti prepoznato je sedam rizika za razvoj danas vodećih KNB (bolesti srca i krvnih žila, zloćudne novotvorine, kronična opstruktivna bolest pluća, mentalni poremećaji i šećerna bolest tipa 2). Četiri od ovih sedam rizika, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost ili nedostatna tjelesna aktivnost, prekomjerna konzumacija alkohola i pušenje čine bihevioralne rizike i na njih se može djelovati promjenom ponašanja, dok su preostala tri rizična čimbenika biomedicinskog karaktera, a uključuju povišeni krvni tlak, dislipidemiju, prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Od svih prepoznatih rizika, samo prekomjerna tjelesna masa i debljina predstavljaju značajan rizik za razvoj svih pet vodećih KNB.

Rezultati istraživanja Europske inicijative praćenja debljine u djece, Hrvatska 2018./2019. (dalje u tekstu: CroCOSI) govore kako boravak učenika u školskim okruženjima u kojima provode velik dio svog vremena značajno utječe na stvaranje zdravih navika i usvajanje zdravih stilova života.

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije čovjek bi, radi optimalnog unosa vlakana i prevencije obolijevanja od KNB, svakodnevno trebao konzumirati pet porcija voća i povrća. Usprkos ovoj preporuci samo 20,5% djece svakodnevno konzumira povrće, njih 36,9% povrće konzumira četiri do šest dana u tjednu, dok ih je 42,5% jelo povrće tri dana u tjednu ili rjeđe. Sa stajališta konzumiranja voća, 33,7% djece je svakodnevno konzumiralo svježe voće, njih 32,6% četiri do šest dana u tjednu, 33,7% tri dana u tjednu ili rjeđe, dok 20,7% svakodnevno pije zaslađene sokove koji su najčešći izvor dodatnih šećera u djece.

Rezultati istraživanja CroCOSI 2018./2019. pokazuju da 35,0% djece dobi od 8,0 do 8,9 godina u Republici Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Problem debljine veći je u dječaka nego u djevojčica te iznosi 17,8% u odnosu na 11,9%. Također, rezultati istog istraživanja ukazuju da je svaki sedmi roditelj smatrao da njegovo/njezino dijete ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, što ukazuje na to da percepcija roditelja nije u skladu sa stvarno izmjerenim statusom uhranjenosti djece dobivenim ovim istraživanjem, prema kojem svako treće dijete u Republici Hrvatskoj ima problem prekomjerne tjelesne mase ili debljine (20,2% djece ima prekomjernu tjelesnu masu, dok ih 14,8% ima debljinu).

Rezultati Izvješća o praćenju provedbe Sheme školskog voća i povrća u školskoj godini za razdoblje od 2017.-2022.

Prema podacima Izvješća o praćenju provedbe Sheme školskog voća i povrća u školskoj godini za razdoblje od 2017.-2022. Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 47 % učenika i učenica uključenih u Školsku shemu nekoliko puta tjedno jede voće ili povrće, a 15% rijetko ili nikada. Također, 47% njih vikendom nikada ne konzumira voće ili povrće, dok njih 12% preko vikenda nikada ne jede jednu od dviju navedenih biljnih vrsta.

Većina učenika kao najdraže voće izdvaja jabuke, jagode, banane i lubenice. Vrste voća koju većina učenika najčešće jede su jabuke, slijede ih banane, dok su kivi, ananas, grejp i dinja vrste voća koje većina učenika ne voli jesti. 

Rezultati upitnika (alat za istraživanje) su pokazali da učenici najčešće jedu ono povrće koje im je ujedno i najdraže. Kao najdraže povrće učenici izdvajaju mrkvu, rajčicu, zelenu salatu i krastavce. S druge strane, učenici najmanje vole jesti povrće iz skupine cvjetastog povrća i to brokulu i cvjetaču, te lisnatog povrća (izuzev zelene salate) i to prvenstveno kelj, špinat i blitvu.

Upitnikom o učestalosti konzumiranja mlijeka i mliječnih proizvoda među učenicima četvrtih razreda osnovne škole procjenjivao se utjecaj programa na prehrambene navike i zdravlje školske djece. Rezultati govore kako 50% učenika konzumira mlijeko ili jogurt dnevno popije jednu šalicu, 23% dvije, a 17% više od jedne šalice mlijeka.

Rezultati ispitivanja iz srodnih projekata

Ispitivanje prehrambenih navika djece u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj u sklopu projekta Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi koje je proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo, pokazalo je da konzumacija voća u hrvatskih učenica i učenika opada s dobi i u svim je dobnim skupinama neznatno viša u učenica. Najviše voća, 45% učenika i 46% učenica, konzumira u dobi od 11 godina, dok je u dobi od 15 godina taj udio za trećinu manji, odnosno samo 25% učenika i 29% učenica voće konzumira redovito.

Prehrambene navike pogoršavaju se porastom dobi pa tako u dobi od 15 godina svega 52% učenika i samo 44% učenica doručkuje svaki radni dan.

Podaci ukazuju da je problem pravilne prehrane i zdravih prehrambenih (debljina i prekomjerna tjelesna masa) najmanji u većim gradovima gdje iznosi 32%, a raste smanjenjem razine urbanizacije te je najveći u ruralnim područjima gdje iznosi 38,9%, što ukazuje na važnost usmjeravanja intervencija prema ruralnim područjima koja su udaljena od centralnih zdravstvenih i odgojno – obrazovnih ustanova koje najčešće provode preventivne programe.

Nacionalno istraživanje prehrambenih navika dojenčadi i male djece provedeno u razdoblju od jeseni 2020. do proljeća 2021. od strane Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu za djecu od 6 do 10 godina starosti pokazuje kako je većina ispitivane djece konzumirala voće (85%), povrće (98%) i mlijeko (89%).

Djeca u prosjeku dnevno konzumiraju dvije porcije voća. Razlike u konzumaciji voća između dječaka i djevojčica nisu značajne. Najčešće konzumirano voće su jabuke i banane, a slijede ih mandarine, jagode i naranče. Tropsko voće (mango, avokado i ananas) i bobičasto voće (brusnica, aronija, ribiz, kupina) najmanje su popularni među djecom.

Prosječna dnevna konzumacija povrća je manja od jedne porcije. Dječaci povrće konzumiraju u nešto većim porcijama nego djevojčice. Najčešće konzumirano povrće su mrkve, rajčice, zelena salata i paprika, dok su crveni kupus, rikola, koraba, šparoge, raštika i matovilac najmanje konzumirani od strane djece.

Djeca u prosjeku unose jednu šalicu mlijeka dnevno. Dječaci konzumiraju mlijeko u nešto većim porcijama od djevojčica. Najčešće konzumirano mlijeko je kravlje mlijeko (poluobrano, punomasno, pa zatim visoke te niske masnoće). Čokoladno mlijeko je najpopularnije među mliječnim napitcima s okusom s prosječnom konzumacijom oko pola šalice dnevno.

Prioriteti i ciljevi Nacionalne strategije za razdoblje od 2023.-2029.

Rezultati gore navedenih izvješća, kao i Završnog izvješća o provedbi Nacionalne strategije u razdoblju 2017. do 2022. ukazuju na sljedeće prioritete i potrebe Nacionalne strategije za razdoblje od 2023. do 2029.:

1. Podizanje razine svijesti i znanja učenika/djece o pravilnoj prehrani, zdravom načinu života i važnosti tjelovježbe;
2. Povećanje udjela potrošnje voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda u prehrani učenika/djece za najmanje 10%;
3. Sudjelovanje najmanje 50 % učenika/djece od ukupnog broja djece u ciljanoj skupini po školskoj godini u mjeri Distribucija i/ili isporuka proizvoda;
4. Sudjelovanje najmanje 50 % odgojno-obrazovnih ustanova od ukupnog broja istih u ciljanoj skupini po školskoj godini u mjeri Distribucija i/ili isporuka proizvoda i mjeri Prateće obrazovne mjere;
5. Uključivanje svih odgojno-obrazovnih ustanove ustanova koje u tekućoj školskoj godini provedbe Nacionalne strategije sudjeluju u mjeri Distribucija i/ili isporuka proizvoda u sudjelovanje u barem jednoj aktivnosti koja se provodi u okviru mjere Prateće obrazovne mjere.